Što priječi rapsku gradsku upravu u apliciranju i kako će ona prevladati sedam ključnih izazova na putu do iskorištavanja europskih sredstava? Pročitajte u nastavku.

1. Nedostatak informacija o dostupnim EU fondovima

Prvi izazov s kojim se Grad Rab susreće je nedostatak informacija o dostupnim EU fondovima. Unatoč činjenici da EU pruža brojne mogućnosti financiranja, mnogi nisu svjesni tih mogućnosti ili ne znaju kako pristupiti tim sredstvima.

Nedostatak informacija o dostupnim EU fondovima može biti posebno težak za prevladavanje, pogotovo ako ne pokazujete barem minimalnu količinu truda.

Europska unija pruža brojne mogućnosti financiranja, od strukturnih i investicijskih fondova do programa kao što su Horizont 2020 ili Erasmus+. Međutim, mnogi građani i organizacije na otoku Rabu nisu svjesni ovih mogućnosti.

Ovaj problem može biti posljedica nekoliko faktora:

1. informacije o EU fondovima često su raspršene na različitim web stranicama i dokumentima, što otežava njihovo pronalaženje,
2. informacije mogu biti napisane na složen i tehnički način, što otežava razumijevanje,
3. mnogi ljudi jednostavno ne znaju gdje započeti s traženjem informacija.

Prilike za financiranje je najbolje početi tražiti na internetskim mjestima poput:

1. Europski strukturni i investicijski fondovi
2. Središnji internetski portal za EU fondove i EU programe u Republici Hrvatskoj
3. EU funding programmes – European Commission (europa.eu)
4. Funding opportunities for small businesses – European Commission (europa.eu)
5. Finance and support for small businesses (europa.eu)

Praćenje europskih fondova zahtijeva vrijeme koje administrativno osoblje unutar jedinica lokalne samouprave nema, ili ga ne želi pronaći jer godina dana može biti slučajnost, a devet godina namjera.

2. Administrativne prepreke

Drugi izazov su administrativne prepreke. Složenost i birokracija povezane s prijavom za EU fondove mogu biti zastrašujuće, posebno za one koji nemaju iskustva u ovom području.

Postupak prijave za EU fondove može biti vrlo složen, s brojnim formularima za popunjavanje, dokumentima za pružanje i rokovima za poštivanje.

EU fondovi često zahtijevaju strogo pridržavanje određenih pravila i propisa, što može biti teško za one koji nisu upoznati s njima. Osim toga, postupak odobravanja može biti dugotrajan, s mnogo koraka i potencijalnih prepreka na putu.

Europski novac isto tako nije jednako raspoloživ za trošenje kao gradski proračun. Europa jako pazi gdje se troše sredstva i ako dođe do nepravilnosti djeluje Ured europskog javnog tužitelja (EPPO, Home | European Public Prosecutor’s Office (europa.eu)).

EPPO u Republici Hrvatskoj ima isti broj tužitelja kao i cijela Francuska. To nešto govori.

Ove prepreke mogu biti posebno teške za jedinice lokalne samouprave poput naše koje nemaju resurse ili iskustvo potrebno za prolazak kroz ovaj proces.

Bez odgovarajuće podrške, ove prepreke mogu biti nepremostive, što rezultira time da mnogi potencijalni korisnici EU fondova odustaju prije nego što čak i započnu proces prijave. Ergo, banana za otok Rab.

3. Financijska sredstva za pokriće troškova sufinanciranja

Treći izazov je osiguranje financijskih sredstava za pokriće troškova sufinanciranja. Iako EU fondovi često pokrivaju veliki dio troškova projekta, obično je potrebno sufinanciranje, što može biti izazov za mnoge.

Tipičan iznos financiranja programa za javne potrebe seže od 50% do 100%, s prosjekom od 85%.

U kulturi su uobičajeno visoki iznosi sufinanciranja. Europska unija puno ulaže u očuvanje kulturnog nasljeđa.

Čak i s tim visokim iznosima, prijavitelj treba financirati porez na dodanu vrijednost koji mora imati na raspolaganju, tako da s iznosom od 85% sufinanciranja plaća 15% vrijednosti projekta i 25% PDV-a (oko 32% ukupne cijene).

Taj novac Grad Rab nema jer rastrošno troši na lobiranje birača, partikularne interese, derneke, reprezentacije i putovanja.

Gledajmo to i ovako: svakih milijun bezvezno ulupanih eura je mogao biti u praksi tri za lokalnu zajdnicu.

4. Stručnost u pripremi projektnih prijedloga

Četvrti izazov je stručnost u pripremi projektnih prijedloga. Pisanje uspješnog prijedloga zahtijeva specifična znanja i vještine, a mnogi se mogu osjećati nesigurno u ovom procesu.

Prijedlog projekta je ključni dokument koji opisuje ciljeve, aktivnosti, proračun i očekivane rezultate projekta. Kvaliteta prijedloga projekta može značajno utjecati na to hoće li zahtjev za financiranje biti odobren ili odbijen.

Pisanje uspješnog prijedloga projekta zahtijeva razumijevanje specifičnih zahtjeva i kriterija EU fondova, kao i sposobnost jasno i uvjerljivo prezentiranja ideje projekta.

Često uključuje:

• sposobnost identificiranja i artikuliranja jasnih ciljeva i očekivanih rezultata,
• razvoj realističnog i detaljnog plana aktivnosti i proračuna, i
• demonstriranje kako će projekt doprinijeti ciljevima EU.

Administrativno osoblje Grada Raba nema iskustva ili obrazovanja za pisanje prijedloga, a nitko ih dodatno ne plaća da bi se izlagali rizicima neuspjeha.

5. Administrativni kapaciteti

Peti izazov su administrativni kapaciteti. Upravljanje EU projektima zahtijeva značajne administrativne resurse, što može biti izazov za manje lokalne organizacije.

Svaki EU projekt zahtijeva niz administrativnih zadataka, uključujući praćenje i izvještavanje o napretku projekta, upravljanje proračunom i financijama, koordinaciju tima i partnera, te ispunjavanje različitih pravila i propisa EU.

Administrativni zadaci često zahtijevaju specifična znanja i vještine, kao što su financijsko upravljanje, upravljanje projektima ili poznavanje EU propisa, koji nisu dostupni unutar organizacije Grada.

Svi ti zadaci su se pokazali zahtjevnima za osoblje Grada Raba, koji se jedva nose sa sadašnjim izazovima.

Grad je, prema svemu sudeći, u kamenom dobu organizacije i praćenja zadataka jer je neučinkovit u smislu predstavljenih izazova i obavljenih radnji. On je slika i prilika vodstva, koje je isto u kamenom dobu, tako da ne treba očekivati čuda u tom pogledu.

6. Sklonost riziku

Šesti izazov je sklonost riziku. Prijavljivanje za EU fondove uvijek uključuje određeni rizik, a neki se mogu ustručavati uložiti vrijeme i resurse u proces koji ne garantira uspjeh.

Ovaj rizik može biti posebno zastrašujući za one koji imaju ograničene resurse i sposobnosti, kao naša gradska uprava. Mogu se bojati da će, ako njihova prijava ne bude uspješna, izgubiti vrijedne resurse koji bi mogli biti bolje iskorišteni negdje drugdje, u poznatim radnjama.

Postoji i rizik povezan sa samim provođenjem projekta. Čak i kada je prijava uspješna, uvijek postoji mogućnost da se tijekom provedbe projekta mogu pojaviti neočekivane prepreke ili izazovi, što može dovesti do dodatnih troškova ili kašnjenja.

Potrebno je prisjetiti se tijeka dva poznata projekta financirana sredstvima EU: popločenja Donje ulice i Radne zone Mišnjak; pa se lako utvrde razlozi za strah.

7. Politika i administrativna nestabilnost

Sedmi i posljednji izazov je politika i administrativna nestabilnost. Promjene u političkom okruženju i nestabilnost administracije mogu utjecati na dostupnost i pristup EU fondovima.

Dva prije spomenuta projekta su djelomično naslijeđena od prethodne administracije koja je bila umjereno uspješna u pisanju i provedbi projekata. Ova trenutna administracija se nije uopće upustila u izradu projektne dokumentacije. Jedva je uspjela dovršiti što im je dano u nasljeđe, iako je krenula s velikim riječima.

Lokalna politika je manje rizična od državne u pogledu utjecaja na EU fondove, ali rizici svejedno postoje. Crni, rizični scenariji su se u kontekstu Grada Raba obistinili.

Promjene u lokalnom političkom okruženju mogu dovesti do promjena u prioritetima financiranja. Na primjer, nova je uprava odlučila usmjeriti raspoloživa sredstva prema različitim sektorima ili ciljevima, što je utjecalo na mogućnosti provedbe EU projekata koji su prihvatljivi za financiranje.

Politička nestabilnost može dovesti do kašnjenja ili promjena u procesu prijave i odobravanja EU fondova. Na primjer, političke kontroverze ili promjene u lokalnoj upravi mogu dovesti do toga da se rokovi za prijavu odgađaju ili da se kriteriji za odobravanje mijenjaju, kao što je to bio slučaj 2014.-2015. godine.

Politička i administrativna nestabilnost mogu stvoriti nesigurnost među potencijalnim korisnicima EU fondova. Ova nesigurnost je otežala planiranje i provedbu projekata, i u konačnici smanjila vjerojatnost i broj uspješnih prijava na nulu.

Suma svega glasi

Svaki od ovih izazova može biti prepreka na putu do EU sredstava, ali s pravim informacijama i podrškom, moguće je prevladati te prepreke i uspješno iskoristiti prilike koje EU pruža.

Estamos sin dinero, muchachos

Najveći rapski problem u dohvaćanju sredstava EU je definitivno manjak u proračunu. Dok se ta kategorija iz temelja ne revidira u pogledu potrošnje i povećanja prihoda – neće biti moguće doći do realizacije projekata.

Gradski stvarni proračun iznosi oko 5 milijuna eura, a on predstavlja prihode koje lokalna samouprava ostvaruje prema vlastitim osnovama i lokalnim izvorima financiranja.

Napuhani, tzv. “izborni” proračun je uvijek prikazan dvostruko većim, a u njemu se nalaze bajke i dobre želje koje se do sada nijednom nisu ostvarile. Koristi se da bi se stvorio privid obilja i uspješnosti, i uzrokuje velik broj rebalansa, i uludo potrošenog radnog vremena kroz godinu.

U stvarnosti je Grad Rab u bankrotu, a dokaz tome je dodatnih 150 tisuća eura kredita (od ukupno 400 tisuća) koji se podiže svake godine za “premoštavanje”. Naš grad, ako svake godine ne dobije te novce neće biti u mogućnosti ispunjavati svoje obaveze, ili će bankrotirati.

Bankrot nije u potpunosti isključen, možda se neće desiti, ali je situacija izvrstan pokazatelj smjera u kojem idemo kao cjelina.

Muko moja, pređi na drugoga

Drugi najveći problem nerealizacije projekata je dvojak:

• nemamo osoblja za provedbu projekata,
• radije bi krepali nego uzeli vanjsku agenciju jer je to znak slabosti.

A što još reći ako je osoba ista ona koja je provodila projekte u “suprotnom” političkom taboru, to bi tek bilo politički neodgovorno – pokazati da nam je biračko tijelo sastavljeno od mahom građevinskih djelatnika. To je tek prljavo rublje prve klase.

Šalu nastranu, danas nije više teško pronaći agenciju koja može provoditi projekte, one postoje u svim hrvatskim gradovima. Tako da se sa sigurnošću može ustvrditi da Rab nema novca ili…

Mi nemamo ideja

Na Rabu da nema ideja! Pa samo treba sjesti u prvi kafić i ideje počnu pljuštati iz svih smjerova. Zapravo, možda bi Grad Rab tu mogao uočiti stratešku prednost i iznajmljivati određene stanovnike drugim gradovima, u cilju radionica i “brainstorminga”.

Tko zna, možda jednog dana time Grad Rab popuni proračunsku rupu.

Do tada, možemo se samo nadati da će oni koji bi trebali raditi na privlačenju vanjskih izvora financiranja konačno shvatiti da im silno blebetanje na gradskom vijeću može srušiti kratka statistika uspješnosti u stvarnom djelovanju.