U trećem nastavku priče o projektu plaža govorit ćemo o događajima koji su nastali nakon gubitka gradonačelničke pozicije Rosande Krstinić-Guščić i preuzimanjem vlasti novog gradonačelnika Nikole Grgurića.
U političkom smislu, Nikola Grgurić je bio nov čovjek, s neokaljanom prošlošću i dobrom mješavinom društvenih osobina. Kada je preuzeo gradonačelničko mjesto bio je dovoljno mlad da želi napraviti nešto pozitivno, još uvijek neopterećen, i dovoljno star i iskusan da bi mogao preuzeti takvu odgovornu funkciju upravljanja. Prethodno se dokazao kao vrstan menadžer srednje razine koji je ostvario zamjetnu karijeru u Imperialu d.d., hotelskom poduzeću u usponu.
Sada kada Rosanda Krstinić-Guščić sjedi u oporbenim klupama, Grgurić joj može otvoreno uputiti primjedbe na odluke u kojima je, prema njegovom sudu, pogriješila. Na ljetnoj, VII. sjednici Gradskog vijeća Grada Raba održanoj 9. rujna 2015., nakon što ga je upitala o razlozima donošenja odluka o poništenju izmjena PPU-a i Ugovora o projektiranju, otvoreno je proziva za nesposobno postupanje. Pita je, malo govornički nerazgovjetno, “kako je moguće” da kao stručna osoba koja je bila zadužena za projekt uređenja plaža, “da se sa složenom financijskom konstrukcijom i sa strukom, moglo dogoditi da projekta nemamo, da nastavno još nemamo ni građevinske dozvole za uređenje plaža”.
Grguriću je problematično što bivša gradonačelnica sa “zatvorenom financijskom strukturom” od 1.135.000,00 kuna (800.000,00 Min. turizma, 200.000,00 PGŽ i 135.000,00 Grad Rab; brojka Grada varira tijekom vremena, op.a.) i 1.000.000,00 kuna kroz ugovor o sufinanciranju s Imperialom nije u roku od nekoliko mjeseci realizirala ono za što će njemu kasnije trebati više od pet godina i najmanje dvostruki iznos.
I on i Krstinić-Guščić su stalno kao argument za neodustajanje od projekta, kao i za donošenje odluka spominjali “800.000,00 kuna koje će Grad Rab morati vratiti ako do realizacije projekta uređenja plaža ne dođe”. Postavlja se pitanje, koliko je to bila točna informacija i jesu li u tim trenucima svi vijećnici raspolagali s pravom količinom informacija ili su samo slijedili stranačku logiku i tempo donošenja odluka koji je nametao netko drugi?
Grgurić se često u svojim obraćanjima javnosti vraća na pogreške svoje prethodnice i navodi “umjetne otoke i grijane bazene” kao razlog zbog kojeg nisu dobivene potrebne dozvole. Istina je da je Ministarstvo kulture moglo stopirati te i sve ostale projekte koji nisu udovoljavali propozicijama očuvanja povijesnog izgleda otoka Raba, uključujući i nazovimo ih “njegove” inačice projekta za koje je provedeno više od deset revizija.
Nakon što je na spomenutoj sjednici “očitao bukvicu” bivšoj gradonačelnici, Grgurić se vratio objašnjavanju dinamike projekta, navodeći kako Grad “nakon što opravda račune” za spomenute financijske donacije i dovrši projekt “do građevinske dozvole” može započeti s razgovorima “sa zainteresiranim partnerima (Kojim partnerima?, op.a.) od kojih je potencijalni ulagač i Imperial jer se u projekt uključio od početka što govori da je zainteresiran za koncesioniranje”.
Gradonačelnik je nastavno izrazio nadu da bi prezentacija projekta plaža možda mogla biti realizirana već krajem mjeseca rujna i to u dijelu koji se odnosi na I, II i III Padovu, na Banovu vilu i Škver sa naglaskom na Škver jer je prvotno planiranih 3.500 kupališnih mjesta ispod starog grada nije realno i jako bi narušila izgled, te u dijelu koji se odnosi na plažu u Donjoj Supetarskoj Dragi (Dumići, op.a.) kojoj je Odlukom Gradskog vijeća promijenjen status iz prirodne u uređenu plažu. Na kraju je Gradonačelnik podsjetio da još ostaje priča vezana za uređenje plaža u Suhoj Punti za koje nije vidio projektni zadatak od strane budućeg investitora, ali ga veseli činjenica da se prema informacijama kojima raspolaže ne zadire u more već da se veći dio radi na kopnu što je dobro jer je riječ o vrijednom prirodnom resursu kojeg treba čuvati.
ZAPISNIK sa VII. sjednice Gradskog vijeća Grada Raba održane dana 9. rujna 2015. godine
Spomenuta prezentacija se ipak održala nekoliko mjeseci kasnije, a ne do kraja mjeseca kako je Grgurić najavio, i to na IX. sjednici GV-a održanoj 25. studenoga i 7. prosinca 2015. godine. Grgurić sad pak proziva povjerenicu Vlade RH za nekompetenciju i postavlja pitanje “kako se mogao potpisati ugovor ako prethodno nisu bile osigurane neke pretpostavke, prije svega da se prostorno-planska dokumentacija prilagodi tome”.
Ugovor koji Grgurić spominje se potpisao kao dio redovne procedure do održavanja prijevremenih izbora. Povjerenica Vlade RH koja je stupila na dužnost u tako kratkom roku sigurno nije mogla ocijeniti ispravnost odluke koju su pred nju za potpis stavili tadašnji pročelnici iz SDP-a. Razlog tome je i činjenica što je priča o projektu “Plaže” vrlo složena i prepuna konfliktnih informacija.
Ne možemo znati je li Grgurić uporno namjerno poentirao u smjeru odgovornosti za potpisivanje ugovora o projektiranju, jer su projektiranje i PPU dvije odvojene stvari. Svaki ugovor je moguće dopunjavati aneksom, osim ako to ugovor striktno brani. Promjene prostornog plana, s druge strane, nije moguće dopuniti na jednak, odnosno jednostavan način.
Osim toga, ono što sigurno nije moguće dobiti bez odgovarajućih prostorno-planskih “pretpostavki” je građevinska dozvola, što znači da po starom PPU-u nije bilo moguće graditi npr. ugostiteljske objekte na pomorskom dobru i cjepkati projekte iz većih u manje. Te su “pretpostavke” omogućene novim Ciljanim izmjenama i dopunama PPU-a. No, o tome jednom kasnije.
Izražavajući žaljenje što na današnjoj prezentaciji uređenja plaža nisu bili predstavnici Lučke kapetanije i Županijske lučke uprave Rab Gradonačelnik ponavlja ono što je rekao i na prezentaciji, a to je da otok Rab ima velik broj lijepih prirodnih plaža koje upravo prirodne moraju i ostati, dok je nekoliko plaža koje na terenu to trenutno i nisu potrebno prilagoditi potrebama naših sugrađana i gostiju zbog čega se krenulo u projektiranje uređenih plaža i to konkretno plaže nasuprot staroga grada, I., II. i III. Padove, u skladu sa dopuštenjem konzervatora plaže ispod staroga grada, dijela Suhe Punte, nekih plaža u Supetarskoj Drazi, u skoroj budućnosti možda i Artića, te plaže Veli Mel u Kamporu, uz napomenu da neke od tih plaža trenutno i ne postoje…
ZAPISNIK sa IX. sjednice Gradskog vijeća Grada Raba održane dana 25. studenoga i 7. prosinca 2015. godine
Zanimljivo je primijetiti kako gradonačelnik često u izlaganjima na prvom mjestu navodi tri Padove, i da učestalo plaže u Supetarskoj Drazi i druge naziva “plažama koje to nisu”. Na tragu toga, predviđa da će do kraja 2016. raspisati poziv i “izabrati najboljeg izrađivača i tog projekta” (projekta plaža u Supetarskoj Drazi, op.a.).
Zbog toga što je Ministarstvo kulture, odnosno Konzervatorski odjel u Rijeci, slijedom veće spoznaje o važnosti rapskog krajobraza naredilo Gradu Rabu da prije početka bilo kakvog daljnjeg projektiranja na Padovama (i ostalom) napravi krajobrazne studije, gradonačelnik shvaća da bez toga ne može dalje. Stoga, objavljuje poziv bagatelne nabave u iznosu od 180.000,00 kuna bez PDV-a za “Izradu krajobrazne studije za zahvat plaže Padova I, II i III sa kontaktnim područjem”, koji je objavljen 14. ožujka 2016. Krajobraznu studiju će na kraju izraditi Urbing d.o.o. u suradnji s Rijekaprojektom.
Nešto kasnije, usred ljeta, održava se za projekt “Plaže” vrlo važna XIII. sjednica GV-a održana 20. lipnja i 18. srpnja 2016. godine. Na upit predsjednika GV-a Grgurić se prvi javlja za riječ s dva prijedloga.
Prvi prijedlog bio je dodavanje točke dnevnog reda pod nazivom: “Prijedlog Odluke o podnošenju zahtjeva za povjeravanje ovlaštenja Gradu Rabu za davanje koncesije na uređenim plažama na području Grada Raba”.
Drugi prijedlog je bio ispravak 8. točke pod nazivom „Prijedlog Odluke o donošenju ciljanih izmjena Prostornog plana uređenja Grada Raba“ jer “nije potpun stoga moli da se naziv točke dopuni na način da se u predloženom nazivu točke iza riječi „izmjena“ doda „i dopuna“”
Nikola Grgurić, ZAPISNIK sa XIII. sjednice Gradskog vijeća Grada Raba održane
20. lipnja i 18. srpnja 2016. godine
Gradonačenik se osobno prije te sjednice, dana 10. svibnja 2016., pismeno obratio Skupštini Primorsko-goranske županije dopisom u kojem je “zatražio prijenos nadležnosti (na Grad Rab, op.a.) za davanje koncesija na uređenim plažama na području Grada Raba”. Županija mu je vratila dopis uz obrazloženje da se “nisu stekli uvjeti da se Gradu povjeri ovlaštenje za davanje koncesije na uređenim plažama, jer da je zahtjev podnio on kao gradonačelnik”, te ga se upućuje da “zahtjev podnese Gradsko vijeće”.
Grgurić se pravda da je upravo to razlog zbog kojeg je i “predložio predmetnu točku dnevnog reda, iako je mišljenja da je to nepotrebno jer se u drugim županijama to rješava na način na koji je i sam pokušao”. Ako već ništa, barem je pokušao.
Predmetni zahtjev je podnijet iz razloga što Grad Rab već godinama radi na uređenju plaža koje imaju pravni status uređenih plaža i to na način da se značajna sredstva ulažu u izradu studija, raznih elaborata i u projekte, uz očekivanje da će se danas – sutra na tim djelovima otoka uložiti veći kapital stoga zbog spomenutih financijskih izdataka, te još više zbog potrebe što kvalitetnije brige oko tih područja gradonačelnik izražava mišljenje da upravo Grad Rab najbolje zna što nam na tim područjima otoka treba, uz napomenu da se u tom zahtjevu nije zadiralo u preraspodjelu novčanih sredstava koja se ubiru od koncesija. Inače u odgovoru je Gradu dano do znanja da i Županija želi voditi glavnu riječ kod dodjeljivanja koncesija iz razloga što je uložila određena sredstva u ta područja, konkretnu u 2014. godine sredstva u iznosu od oko 200.000,00 kuna, no gradonačelnik je mišljenja da je Grad po tom pitanju u puno boljoj situaciji jer je i kroz projekt plaža i kroz razne studije i na kraju i kroz izmjene prostorno-planske dokumentacije što se tiče uređivanja budućih plaža u posljednjih nekoliko godina uložio preko 2.000.000,00 kuna stoga kada se tome doda i činjenica da mi najbolje znamo što Gradu po tom pitanju treba to su jači argumenti od argumenta da se ne udovolji podnijetom zahtjevu.
Nikola Grgurić, ZAPISNIK sa XIII. sjednice Gradskog vijeća Grada Raba održane
20. lipnja i 18. srpnja 2016. godine
U nastavku sjednice, vijećnik Antonio Beg izrazio je zabrinutost za tijek projekata uređenja plaža, prvenstveno zbog realizacije koja ovisi o mišljenju konzervatora, i drugo, zbog nedostatnih prihoda Grada Raba. Brine da prihodi od otprilike 40.000.000,00 kuna neće biti dostatni za provedbu svega što se zamislilo i pita gradonačelnika kako misli realizirati tako financijski zahtjevne projekte, ima li strateške partnere i planira li koristiti sredstva EU. Napominje i da ne treba očekivati pomoć države jer je njena pomoć uvijek bila mala i nedovoljna.
Gradonačelnik Grgurić, u svojoj maniri odgovara da je “izuzetno zadovoljan” tijekom ostvarenja projekta te da je “upravo” “prije dva dana Grad dobio suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja na Ciljane izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Raba koje su bile uvjet za početak projektiranja (za što je već prije utvrđeno da nije kako se predstavlja, op.a.) projekta uređenih plaža”. Nada se i kako će projekt biti završen do kraja godine i da je nakon toga “izgradnja (…) vezana uz koncesioniranje i zainteresirane strane, uz napomenu da je i Grad Rab sukladno svojim mogućnostima zainteresiran za uređenje nekih komunalnih dijelova uređenih plaža”.
Tim odgovorom Grgurić daje do znanja Begu, a i ostalim vijećnicima da nema plan privlačenja investitora, ili ako ima, da ga ne želi podijeliti s njima. Grguriću investitori nisu prioritet. Prioritet, kako sam naglašava, su ciljane izmjene PPU-a i povjeravanje upravljanja za dodjelu koncesija Gradu Rabu.
U idućem članku vratiti ćemo se ponovno na ovu sjednicu Gradskog vijeća i vidjeti koje su odluke donesene i kako se priča nastavila.
Prvi dio: Projekt “Plaže”: Početak
Drugi dio: Projekt “Plaže”: Veći smo od svih vlasti (I.dio)
Treći dio: Projekt “Plaže”: Veći smo od svih vlasti (II.dio)
Četvrti dio: Projekt “Plaže”: Pitanje transparentnosti
Peti dio: Projekt “Plaže”: Bezbroj puta ponovljene alternativne činjenice postaju istina
Šesti dio: Projekt “Plaže”: Pola po pola Padove I
Sedmi dio: Projekt “Plaže”: Loša ocjena iz matematike