Zapitajmo se, je li ikad postojao gori projekt za otok Rab od projekta Plaža? Ako je, onda je ovaj projekt svakako u ozbiljnoj konkurenciji. Projekt Plaža poništava sve prirodne vrijednosti obalne morfologije otoka Raba i umanjuje odgovornost počinitelja za zatečeno stanje. Narušavanje prirode ispravlja radovima koji uzrokuju daljnje uništenje u svrhu ekonomskog napretka, bez odgovornosti prema zajednici – isto kao i njihovi prethodnici.

Projekt “Plaže” je započet još ne tako davne 2013. godine na inicijativu turističkog poduzeća Imperial (danas Imperial Riviera d.d.). Gradske vlasti SDP-a, predvođene tada gradonačelnicom Rosandom Krstinić-Guščić, su potpisivanjem sporazuma o zajedničkom financiranju projekata od strane Imperiala i Grada Raba prihvatile tu inicijativu i odlučile dati svoju viziju uređenja plaža. Malo kasnije, gradonačelnica opisuje stanje projekta:

Što se tiče uređenja plaža gradonačelnica Rosanda Krstinić-Gušćić podsjeća da je plaža Dumići u trogodišnjem programu uređenja i biti će i u nastavku tog programa, no upozorava da se na toj kao ni na ostalim plažama ne može napraviti bilo kakav veći zahvat bez potrebne dokumentacije stoga je ta plaža pored I., II. i III Padova, te plaže pod grad prioritet. U tom smislu već je izrađena hidraulička studija, a sada slijedi izrada projektne dokumentacije kako bi se plaže uredile povećanjem plažnih mjesta i sadržajima što bi trebalo privući zainteresirane koncesionare. Ovakvo sustavno uređenje plaža zahtjeva velika financijska sredstva stoga se ove godine manje ulagalo u dohranjivanje plaža već je naglasak na izradu tehničke dokumentacije za što je dobiveno od Ministarstva 800.000,00 kuna. Grad je dijelom osigurao svoja sredstva, a dodatna sredstva je kroz 3 godine osigurao i Imperial. Tek nakon izrade potrebne dokumentacije predmetne plaže će se moći kvalitetno urediti, a očekivanja su da će se pojaviti i koncesionari koji će u plaže uložiti značajna sredstva što bi donijelo dodatne prihode i Županiji i Gradu.

ZAPISNIK sa XII. sjednice Gradskog vijeća Grada Raba održane 30. svibnja, 9. lipnja i 27. lipnja 2014. godine

Prvi prijedlog projekta je najvjerojatnije izašao kao produkt nekakvog psihodeličnog stanja. Ispod grada Raba, u uvali Sv. Eufemije, plan je bio napraviti nekoliko grijanih bazena i povećati kapacitet kupača na 5000 kupališnih mjesta. To ništa ne čudi jer su projekti rapskog SDP-a inače bili potpuno suludi i odvojeni od stvarnosti. Projekti poput omatanja zvonika u reflektirajuću foliju ili izrade osvjetljenja šetnice fra Odorika Badurine pri čemu su piljenjem kanala za instalacije nasred šetnice unakazili zaštićenu površinu same šetnice i nagrdili je nekvalitetnom rasvjetom koja se većinom potrgala ili pokvarila.

Takav projekt uređenja plaža je bio predmetom poruga, i možda dijelom razlog zašto je SDP izgubio izbore. Jednostavno je bio neobranjiv u svojoj mahnitosti razaranja krajolika. Svejedno, unatoč magnovenjima SDP-ovih vizionara, u pozadini su se počele odvijati promjene prostornog plana koje potpisuje v.d. pročelnika dr.sc. Vanja Seršić, a koje će udariti temelj za kasnije izmjene u kojima će nekim plažama biti skinuta oznaka prirodne plaže, i umjesto toga će biti označene kao uređene plaže, iako to u naravi nisu.

Članak 3.

(1) Uređena plaža je s morem neposredno povezani uređeni kopneni prostor sa sanitarnim uređajima, tuševima i kabinama, ograđen s morske strane, koji je pristupačan svima pod jednakim uvjetima.

(2) Prirodna plaža je neuređeni i s morem neposredno povezani kopneni prostor koji je pristupačan svima.

PRAVILNIK O VRSTAMA MORSKIH PLAŽA I UVJETIMA KOJE MORAJU ZADOVOLJAVATI

Takva distinkcija prema vrsti plaže morala je biti uvedena jer je na taj način bilo moguće otvoriti put prema njihovom “uređenju”. U pripremi tih projekata niti jednom se nije pokušalo utvrditi odgovornost za nastalo stanje plaža niti je provedena bilo kakva anketa o željama i potrebama na razini otoka iz perspektive stanovnika i njihovih gostiju. Javni interes nije nikada bio predmetom rasprava.

Vlasti su dotad bez plana i projekta ad hoc metodom dodavale plažne sadržaje da bi se dodvorile koncesionarima i biračima te im prešutno dozvolile da kroz te projekte legaliziraju preinake koje su trebale biti zaustavljene u njihovoj nadležnosti. Primjer toga su sunčalište ispred kafića na Banovoj vili i sanitarni čvor, zatim neplansko nasipavanje (“dohrana plaža“) Škvera i Padove II, razni građevinski zahvati u Dumićima i dogradnje na mnogim drugim plažama.

Odlaskom Krstinić-Guščić i dolaskom Nikole Grgurića na poziciju gradonačelnika, koji je ujedno i dugogodišnji zaposlenik Imperiala, stvari dobivaju novi tempo. Počinju razgovori o žurnoj realizaciji projekata Plaža, sad već u poodmakloj fazi idejnog projekta koji potpisuje dipl. ing. građ. Kruno Fafanđel i drugi, zaposlenik i suvlasnik tvrtke Rijekaprojekt d.o.o., porijeklom s Raba.

Projekt sad već jasno definira koje su plaže sigurno u obuhvatu projekta, to su: Padova I, II i III, gradske plaže Banova vila i Škver te plaža Dumići u donjoj Supetarskoj Drazi.

Gradonačelnik NIKOLA GRGURIĆ u uvodu je rekao da je ugovor za izradu ciljanih izmjena Prostornog plana, kao i ugovor za projekt uređenja plaža potpisan na iznos od 1.350.000,00 kuna, potpisan je krajem 2. mjeseca (veljače 2015., op.a.) i slaže se sa mišljenjem da nije dobro da se ono što je potpisano mijenja no uvidom u situaciju i nakon konzultacija sa projektantima i Županijskim uredom za graditeljstvo tražilo se rješenja koja će omogućiti izradu projekta kojim će se plaže urediti na način da budu kvalitetne i funkcionalne i da se na njima može kupati veći broj ljudi nego sada.

ZAPISNIK sa VI. sjednice Gradskog vijeća Grada Raba održane dana 31. srpnja i 10. kolovoza 2015. godine

Dapače, na istoj sjednici požuruje vijećnike govoreći kako će “dobiven novac za projekt uređenja plaža koji će se najvjerojatnije trebati vratiti jer je Grad potpisao ugovor za projekt uređenja plaža za što je dobiveno 800.000,00 kuna od Države, 200.000,00 kuna od Županije i 300.000,00 kuna od Imperiala, a po tom se pitanju nije napravilo ništa.“

Potpisivanju ugovora je prethodila odbijena žalba na postupak otvorene javne nabave zajednice ponuditelja DLAN d.o.o., Geo-Rad d.o.o., Peracto d.o.o., MOHO d.o.o. i DLS d.o.o., u kojoj zajednica ističe kako je ponuda Rijekaprojekta 318.000,00 kuna skuplja od njihove i da odražava nerealne rokove, a odabrana je prema kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude. Grad Rab se u bitnome protivi navodima žalitelja.

Druga inačica projekta je bila nešto malo manje sumanuta od one iz 2013. (naslovna slika), ali nipošto bez halucinacija te prihvatljiva svim strukama, osim možda građevinskoj. Uvale su bile prekrcane pontonima, građevinama u moru, arabesknim viticama koje bi trebale štititi od valova. U moru je bila predviđena podvodna rasvjeta i umjetni otoci – pravi mali rapski Dubai. Pijesak se trebao izvlačiti pumpanjem iz podmorja, obala se trebala nasipati desecima i stotinama tisuća kubika kamenja i pijeska. Svi projekti su neukom oku promatrača izgledali kao pokušaj da se nabije što više građevinskih radova, a ne da donesu kvalitetu kupališnim mjestima. Struka i javnost je, blago rečeno, popi*dila.

Gradonačelnik Nikola Grgurić je odlučio ublažiti narativ i uvažiti primjedbe, i to nakon što se našao pod paljbom Konzervatorskog ureda u Rijeci, pokreta “Čuvajmo rapske plaže”, brojnih turističkih organizacija, Udruženja hrvatskih arhitekata, Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata i Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske. No, od projekta nije htio odustati, iako je i laicima bilo jasno da projekti nisu kvalitetno uklopljeni i da ne odražavaju stvarne potrebe.

Projekt uređenja plaža započeo je prije tri godine pod mandatom moje prethodnice Rosande Krstinić-Guščić. Bivša je gradonačelnica na području povijesne jezgre planirala izgraditi plažu s 5 tisuća kupališnih mjesta, s grijanim bazenima i umjetnim otocima. Dolaskom na dužnost, potpuno sam izmijenio taj projektni zadatak koji bi rezultirao totalnom devastacijom i omogućio zakonsku osnovu projektiranja, a to je prostorno-planska dokumentacija. Ne razumijem zbog čega se prosvjeduje sada, kad sve radimo u konzultaciji s Konzervatorskim odjelom u Rijeci.

Nikola Grgurić, 7. svibnja 2017., Novi List

Nakon najmanje devet revizija, Rijekaprojekt isporučuje projekte s još uvijek velikom, ali ukupno manjom količinom građevinskih zahvata uz obalu i pod morem te ih cjepka u manje zahvate, tzv. kampade. Tako se umjesto jednog velikog projekta po lokalitetu dobiva niz manje vrijednih projekata koji se onda mogu vršiti etapno. U jednom budućem članku ćemo vidjeti zašto je to bitno. Grad Rab još prije tih korekcija, ali nakon potpisivanja ugovora, kroz ciljane izmjene PPU-a otvara mogućnost za ovakav pristup:

(8) Svi zahvati uređenja plaže utvrđeni u stavku (4) ovog članka unutar obuhvata pojedine plaže mogu se provoditi u segmentima, ali se za cijelo područje obuhvata plaže prethodno mora izraditi projekt uređenja plaže koji je izrađen u skladu s odgovarajućim istraživanjima (batimetrija, valovanje i druge odgovarajuće studije i elaborati) i koji mora biti odobren od strane Grada Raba.

ODLUKA O DONOŠENJU CILJANIH IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA RABA, Gradsko vijeće Grada Raba, na sjednici održanoj 18. srpnja  2016. godine

Da bi zadovoljili pravila o zaštiti okoliša, Grad Rab i Rijekaprojekt kao njegov opunomoćenik trebali su osigurati potrebnu dokumentaciju. Temeljem elaborata o zaštiti okoliša (Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš) koje je u sklopu projektne dokumentacija producirao Rijekaprojekt, tijekom 2017. Ministarstvo za zaštitu okoliša i energetiku izdaje rješenja za navedene lokacije, i to da za navedene zahvate:

1. Padova I, II i III – nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, nije potrebno provesti Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu;
2. Banova vila i Škver – nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, nije potrebno provesti Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu;
3. Dumići – potrebno je provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, nije potrebno provesti Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Nakon uvida u dokumentaciju i rješenja, Milvana Arko Pijevac, sudski vještak i muzejska savjetnica u Prirodoslovnom muzeju Rijeka, podnijela je opsežan popis primjedbi jer smatra da su navedeni elaborati puni manjkavosti. Tvrdi da elaborati umanjuju vrijednost pjeskovitih i muljevitih tla i da pogrešno daju na znanje da u obalnom području nema zaštićenih i vrijednih vrsta.

Upitan o prigovorima, gradonačelnik kao da je zauzeo mjesto glasnogovornika projekta i opovrgava tvrdnje stručne zajednice, umanjuje utjecaj nasipavanja i uređenja te tvrdi da “samo želi urediti plaže koje su davno devastirane“. Da, to je točno da su devastirane, ali tko ih je devastirao i s kojom svrhom?

Dodatno umiruje javnost tvrdnjom da “Grad neće odobriti bilo kakvu koncesiju ukoliko netko bude imao želju da plaže budu zatvorene” čime skreće pažnju na manje bitnu činjenicu. Zašto manje bitnu? Zato jer sama činjenica što netko može pristupiti plaži ne znači da će zajednica ostvariti svoj javni interes, kroz isključivo i samo mogućnost pristupa koja je ionako garantirana zakonom. Javnost ne može procijeniti isključivo na temelju nečije riječi. Da bi se javnost u to uvjerila mora biti upoznata sa svim aspektima situacije i činjenicama kojima se dokazuje da je javni interes zadovoljen.

Što to točno rapski predstavnici rade da umanje devastaciju, i to projektima koji razaraju floru i faunu, obalu i podmorje? Koju korist osim ekonomske donose i za koga? Zašto novcima Rabljanki i Rabljana plaćaju uništenje otoka? I najvažnije, kako interes nekolicine može biti javni interes? Odgovore na ta i druga pitanja saznati ćemo u nastavku priče.

Prvi dio: Projekt “Plaže”: Početak

Drugi dio: Projekt “Plaže”: Veći smo od svih vlasti (I.dio)

Treći dio: Projekt “Plaže”: Veći smo od svih vlasti (II.dio)

Četvrti dio: Projekt “Plaže”: Pitanje transparentnosti

Peti dio: Projekt “Plaže”: Bezbroj puta ponovljene alternativne činjenice postaju istina

Šesti dio: Projekt “Plaže”: Pola po pola Padove I

Sedmi dio: Projekt “Plaže”: Loša ocjena iz matematike