U svjetlu rastuće svijesti o važnosti transparentnosti i integriteta, otvara se dijalog o suptilnoj prirodi korupcije koja pod krinkom povjerenja prikriva izopačene obrasce ponašanja.
Članak je nastavak prethodnog koji možete pročitati ovdje.
Sustav unutarnjih kontrola
Prema Zakonu o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, sustav unutarnjih kontrola je skup načela, metoda i postupaka uspostavljenih odgovornom osobom institucije radi osiguranja pravilnog, etičkog, ekonomičnog, učinkovitog i djelotvornog poslovanja, usklađenosti s zakonima i propisima, zaštite sredstava te jačanja odgovornosti za ostvarenje poslovnih ciljeva i pouzdanosti izvještaja.
Grad nije poduzimao dostatne aktivnosti za smanjenje rizika radi osiguranja zakonitosti i pravilnosti te ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti u upravljanju proračunskim sredstvima. Pojedine poslovne procese nije uredio unutarnjim aktima, i to, između ostalog, nabavu i utrošak materijala te izvođenje radova po mjesnim odborima u cilju evidentiranja materijala i radova u poslovnim knjigama na temelju vjerodostojne dokumentacije.
Također, nije uredio postupke upravljanja i raspolaganja nekretninama, ovlasti osoba zaduženih za pojedine aktivnosti i rokove za izvršenje aktivnosti kako bi se unaprijedio način obavljanja poslova upravljanja i raspolaganja nekretninama. Isto tako, nije određen način prikupljanja potreba za nabavu roba, radova i usluga, nisu utvrđene obveze i odgovornosti sudionika u procesu planiranja nabave, tijek kolanja i čuvanja dokumentacije te praćenje realizacije ugovora o nabavi.
DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji Grad Rab za 2021.
Ova dva, podugačka odlomka govore sve o unutarnjem stanju gradske uprave. Ako ste mislili da nema razloga za zabrinutost, vrijeme je da razmislite još jednom.
Grad Rab se u svojim procesima vidljivo oslanja na neformalne metode, kojima uređuje gradske poslove prema samo njima znanom obrascu. Da ne bi bilo zabune, to stanje koje je zatečeno prilikom primopredaje vlasti 2015. traje bez bitnijih pomaka sve do danas.
Uopće nije neuobičajeno da Grad Rab nekome dodijeli značajna sredstva na temelju šture i zakonski nepotpune dokumentacije, i da nakon svega ne traži da se Gradu na uvid dostavi što je s tim sredstvima učinjeno. Dapače, prema nalazu revizije je vidljivo da je to uobičajena praksa. Tko bi za to trebao odgovarati i smije li Grad krčmiti s novcem građana?
Evidencija vrijednosti dugotrajne nefinancijske imovine
Nefinancijska imovina Grada Raba, prema vlastitoj iskazanoj vrijednosti, iznosi skoro pa točnih 27 milijuna eura. Od toga otpada na:
- poslovne objekte u vrijednosti od 11.128.777,84 eura,
- druge građevinske objekte u vrijednosti od 9.199.346,82 eura (vodovod, oborinska odvodnja, javna rasvjeta, groblja, luke, energetski i komunikacijski vodovi, sportski tereni, spomenici),
- ceste i ostale prometne objekte u vrijednosti od 2.431.111,85 eura,
- zemljište u vrijednosti od 1.291.832,90 eura, i
- stambene objekte u iznosu od 870.600,42 eura.
Poslovne knjige ne osiguravaju potpune ni točne podatke o nefinancijskoj imovini.
Revizijom je utvrđeno da se pojedina popisana imovina i obveze razlikuju od podataka u poslovnim knjigama.
DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji Grad Rab za 2021.
U velikom broju slučajeva, Grad nije naveo vrijednost nekretnina koje su u njegovom posjedu, ili je navodio imovinu koja nije gradska.
Tako je još uvijek vodio imovinu prodanih stanova, imovinu prenesenu na Vrelo i zgradu doma zdravlja koja je u naravi vlasništvo Primorsko-goranske županije).
U suprotnom primjeru, tamo gdje je trebao navesti imovinu, za četiri poslovna prostora koja su dana u zakup te tržnicu, to nije učinio. Niti Poslovna zona Mišnjak sa svojih preko 84 tisuće kvadrata nije evidentirana u imovini Grada, a izvršena je prodaja nekoliko zemljišnih čestica.
Zgrada Pučkog otvorenog učilišta te ljetno i zimsko kino su vlasništvo Grada. Nigdje u poslovnim knjigama Grada nije bilo vidljivo da je to tako. Prema tome, POU koristi gradsku imovinu bez ispravne naknade, što je djelomično ispravljeno s tri brzinski sklepana ugovora kojima opet nedostaje ono bitno, a to je vrijednost kojom raspolaže.
Narod bi rekao: Ne zna se tko pije, a tko plaća.
Programi javnih potreba
Grad je sredstva za sufinanciranje kulturno-turističke manifestacije (Kantuni) izravno doznačio trgovačkom društvu u privatnom vlasništvu koje je organiziralo manifestaciju na temelju zamolbe – bez provedenog postupka nabave.
Trgovačko društvo dostavilo je Gradu opisni izvještaj o realiziranoj manifestaciji bez financijskog izvještaja. Iz navedenog izvještaja i zamolbe trgovačkog društva za isplatom sredstava nije vidljivo koje vrste rashoda je Grad financirao i u kojem iznosu
DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji Grad Rab za 2021.
odnosno nije vidljiv materijalni sadržaj odnosno narav i vrijednost isprave te se ne može potvrditi da je poslovni događaj nastao.
To nije posebno zabrinulo našu gradsku upravu, jer su već iduće godine zaključili ugovor o sufinanciranju koji je tada iznosio 50% više od početne cijene, a tada ga dodjeljuje udruzi čiji je direktor osnivač trgovačkog društva. Kakva papirologija, to samo komplicira stvari.
Grad mu je izravno dodijelio sredstva, iako je bio obavezan javno objaviti natječaj. Time nije osigurao transparentnost dodjele financijskih sredstava i tako se potrudio da Rab dobije najbolju vrijednost za uloženi novac.
Vatrogasno društvo i Radio Rab
U 2021. dodijeljena su proračunska sredstva:
- Područnoj vatrogasnoj zajednici otoka Raba u iznosu od 82.252,56 €,
- Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Rab u iznosu od 53.680,66 € i
- trgovačkom društvu za radijsku djelatnost za redovno poslovanje u iznosu od 47.719,66 €.
Grad nije s Područnom vatrogasnom zajednicom i Dobrovoljnim vatrogasnim društvom zaključio ugovore o dodijeljenim sredstvima.
DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji Grad Rab za 2021.
Grad je novce doznačio svim trima subjektima, a oni nisu dostavili Gradu izvješće o utrošku sredstava. Grad ista izvješća nije sam zatražio.
DVD je uspio i prekršiti barem jedan zakon o vatrogastvu, kada nije dostavio izvještaj za doznačena sredstva u roku od 60 dana od isteka kalendarske godine.
Za doznačena sredstva za vatrogastvo i trgovačkom društvu za radijsku djelatnost, Grad nije provjeravao zakonito i namjensko korištenje sredstava isplaćenih iz proračuna.
Što ovakvo postupanje govori javnosti?
Sve što je sadržano u revizijskom izvješću govori o neredu koji vlada unutar Grada, i koji se nastoji skrivati politikantskim govorima o nekim boljim, budućim vremenima.
Poznavatelji gradskih knjiga i unutarnjih procedura mogu potvrditi da se u velikom broju slučajeva otok vodi na neformalan način koji otvara mogućnost koruptivnim radnjama.
Jer, je li moguće da je Grad baš toliko nesposoban voditi računa o zakonskim procedurama, ili se trudi ostati u onome što bi se moglo nazvati “sivom zonom” poslovanja?
Je li prikladno na taj način voditi gradske financije i imovinu, kada se skoro svaka transakcija može tumačiti kao da je otvorena za pogodovanje gospodarskim subjektima s kojim su sklopljeni ugovori ili izdane narudžbenice?
Je li Vama, čitateljima, normalno i prihvatljivo da Grad u mnogo slučajeva netransparentno dogovara poslove i projekte, isplaćuje novac poslovnim subjektima na njihovo traženje i prema specifikaciji koju su oni sami odredili i ne traži dokaz o obavljenoj usluzi ili isporučenom materijalu?
Upitan je i način dobivanja termina za razgovor o specifičnim poslovnim ponudama, jer je prema iskustvima vrlo teško “izvana” doći na sastanak s poslovnim prijedlogom. Naprosto Grad, odnosno odgovorne osobe odbijaju diskusiju o poslovnim prijedlozima, tako da je nejasno na koji način se spomenuti projekti realiziraju.
Ispada da je dovoljno poznavati neku utjecajniju osobu unutar gradskih zidova, a koja može utjecati na to da se odobre značajna sredstva, i to na način da javnost nikada ne dozna, osim ako ne ide kopati po dokumentaciji koja je Gradu u zakonskoj obavezi objave i do koje nije lako doći.
One karike koje nedostaju popunjavaju nedovoljno redovita Izvješća državne revizije, koju je nota bene Grad zakonom dužan obaviti svake tri godine. Pitanje zašto je prošlo čak 8 godina od posljednje revizije nije objašnjeno.
Izvještaj revizije broji 55 stranica i možete ga preuzeti ovdje. Zbog opširnosti, nemoguće je na kvalitetan način obraditi sve pojedine propuste Grada Raba, tako da smo naveli samo one najupečatljivije.