U zadnjem nastavku serijala članaka o projektu Plaža zaključiti ćemo jesmo li svjedoci nečeg dobrog, ili je Rab opet potonuo još jednu stepenicu niže.
Malo njih mlađih od četrdeset zna kako je izgrađen hotel Padova. Na mjestu sadašnjeg hotela, u netaknutoj uvali Padova I nalazio se skroman hotelčić Kontinental. Turizam je bio planska grana u bivšoj Jugoslaviji, pa je dekretom odlučeno da će se taj mali hotel s terasom i dvije nadzemne etaže rušiti, a na njegovom mjestu izgraditi novi.
U ranim osamdesetima na formalno raspisani natječaj pristigla su dva prijedloga. Jedan je bio uobičajeni prijedlog politički određenog arhitektonskog biroa koji je projektirao većinu hotela na otoku. Taj je u svom opisu sadržavao ovaj nasukani kruzer od hotela koji danas vidimo. Drugi je bio značajno bolji projekt mladog arhitekta, koji je predložio da se oblik hotela prilagodi padini iza te bude izveden u terasama. Prema tom projektu nije bilo potrebno zadirati u obalni pojas.
Kada je došao trenutak odluke, tvrdolinijaši su se digli na noge, zahtijevajući da se izgradi veći, ružniji i ubuduće manje rentabilan hotel “jer će se u njemu zaposliti 120 mladih Rabljana”. Taj argument je poslužio za devastaciju cijele uvale koja je nastupila odmah nakon, gdje je da bi se osiguralo dovoljno mjesta za gradnju odvaljeno pola brda iza sadašnjeg hotela.
U pola projekta su se dosjetili da bi bilo u trendu imati bazen “jer gosti to traže”; nema veze što su metar od mora u prekrasnoj uvali. Tako su se pametne glave dosjetile i pregradile pola uvale prometnicom i šetnicom, a ostatak popunile građevinskim otpadom i zemljom. Razlika stanja prije i poslije je vidljiva na naslovnoj slici.
Postoji pomalo zločesta anegdota iz tog doba da je stari hotel Kontinental srušen u samo jedan dan jer je Rabljanima rečeno da si mogu uzeti građevinski materijal ako dođu raditi na rušenju.
Vratimo se u naše vrijeme i trenutak koji je prethodio iskrcavanju zemlje u more. Na posljednjoj sjednici 2021. godine odlučujući glas donio je nositelj nezavisne liste Marko Sandalić. Uvjeren da radi dobru stvar, a vjerojatno i zbog političkog obećanja da mu se neće braniti rad njegovog novog ugostiteljskog objekta bez minimalnih tehničkih uvjeta, Sandalić diže ruku za početak projekta.
Dana 27. prosinca 2021., kako je prenio morski.hr, tjednima prije datuma pravomoćnosti građevinske dozvole teška mehanizacija izlazi u uvalu Padova I i nasipava je kamenom s visokim udjelom zemlje. O svemu je odmah obavješten Državni inspektorat. Na gradilište nakon podužeg proteka vremena dolaze građevinski inspektor i inspektor zaštite okoliša, koji ne utvrđuju nepravilnosti u provođenju radova, unatoč fotografijama i video zapisima. Nakon posjeta inspekcije izvođač se ipak uozbiljio, pa je barem u nastavku radova vodio računa o sirovinskom sastavu kamena kojim je nasipavao uvalu.
Izgradnja plaže je trajala više od pet mjeseci, a kada je bila gotova Vlado Miš, direktor Imperial Riviera d.d., nije mogao suspregnuti svoje zadovoljstvo.
Iako je prošlo puno vremena od ideje do realizacije, danas smo svi ovdje ponosni, sretni i zadovoljni jer smo uspjeli realizirati dugo očekivani projekt. Naime plaža Padova je sastavni dio jednog malo većeg projekta proširenja i uređenja plaža na ovom području od 1. Padove do 3. Padove, odnosno od Valamar hotela Padova do Premium Camping Resorta Padova. Naime na ovom području postoji značajan dio smještajnih kapaciteta, ali premalo uređenih plaža. Ista situacija je na još nekim djelovima otoka, tako da smo još prije desetak i više godina prema Gradu Rabu inicirali projekt proširenja i uređenja plaža ne samo na ovoj lokaciji Banjola nego na još nekim mjestima.
Vlado Miš na otvorenju plaže na Padova I , Rapski list, 30. lipanj 2022.
Dio Rabljanki i Rabljana ne dijeli njegov entuzijazam pa su ubrzo nakon službenog otvorenja počele pristizati pritužbe. Već nakon tri dana more je odnijelo dio nasipa od finog pijeska te se mulj počeo širiti uvalom. Primijetili su i da je more “znatno mutnije nego prije” te da se dno uvale više ne vidi. Također, uočili su da je završni sloj pijeska nekako čudan, kao da morfološki ne pripada uvalama Padova i da se predugo zadržava u obliku letećih čestica. Ne taloži se jednako kao originalni pijesak.
No, nije na nama da se bavimo kvalitativnim ocjenama radova, tako nešto je trebao vršiti nadzor, Rijekaprojekt, prema čijem je projektu i izvedeno gotovo stanje.
Prigovorili su i da dio plaže koji je dostupan Rabljanima “nije značajno veći” od plaže koja je bila prije (oko čega se možda ne bi složili, ova se čini ipak nešto većom, op.a.). Kažu da novi dio plaže, onih 30% na slobodno raspolaganje građanima, praktički odgovara površini stare plaže koja nije bila muljevita kao ova nova. Ruku na srce, ona je imala svojih problema koji nisu bili nerješivi, kao što se vidi iz zahvata koji je proveo investitor.
Činjenično, Rabljanke i Rabljani misle da su za puno novca dobili ono što su već imali, i što bi ionako dobili pametnim promišljanjem gradske uprave. Ta ista gradska uprava nikad nije uspjela objasniti kako misli napraviti plaže na drugim mjestima, a za čije je projekte potrošila ogromnu sumu novca. Vjerojatno ih plan investicija nikada nije zanimao jer su čini se radili po nalogu drugog, većeg i njima bitnijeg čimbenika. Ostali planovi su vjerojatno služili samo za privlačenje interesa javnosti za unaprijed donesene odluke koje je samo trebalo službeno provesti, odnosno za omogućavanje plana uređenja plaža u blizini svih važnih Imperialovih hotela i kampova.
Jer, nije li zadatak gradske uprave da riješi problem svih javnih površina, uključujući i plaža za građane i njihove goste? Financiranje silne dokumentacije i otvaranje mogućnosti da se nešto izgradi ne znači ništa ako nema i novaca da se to izgradi. Građani žele gotov proizvod, a ne uputstvo za korištenje.
Imperial ima motiv da uredi plaže, lokacije na kojima to treba napraviti i ima novac da to učini. Rabljanke i Rabljani imaju samo motiv, a lokacije im određuje i oduzima netko drugi.
Ne trebaju se čuditi kada im za nekoliko godina vrijednost imovine u relativnom smislu počne drastično padati, a trošak obnove infrastrukture odleti u nebo. Jednako tako, već sada zbog slabe kreditne sposobnosti ne mogu vlastitim investicijama popratiti potrebnu obnovu svojih smještajnih kapaciteta. Prihodi koje oni uplaćuju u proračun nisu dovoljni za sve zahvate koje bi oni željeli. Gradska vlast nije sposobna pronaći druge izvore financiranja i ne usuđuje se to javno priznati.
Ako dođe do bilo kakve promjene strukture oporezivanja zbog usklađivanja poreznih stopa, mali iznajmljivači će istog trena postati neisplativi (kako se čini, prema jučer objavljenoj strategiji turizma ovo je izgledan scenarij, op.a.). Oni nisu ni približno učinkoviti kao velike turističke organizacije i, ukoliko dođe do toga, možemo samo sa sigurnošću predvidjeti njihov vrlo izgledni slom. Zbog toga će morati naglo podignuti cijene, čime će postati puno skuplji od hotela koji ih okružuju. Naravno da tome mogu doskočiti ciljanom ponudom, ali i za to treba novaca.
Opasnost pri izgradnji plaža u tri uvale Padova, od čega veći dio čine plaže koje će financirati Imperial Riviera, je moguća ekološka šteta. Postavlja se pitanje korporativne odgovornosti za neprocjenjivi gubitak flore i faune koji može nastati kao posljedica njihove inicijative i nasipavanja. Što bi mogli Rabljani smatrati vrijednijim, još to malo prirode što je ostalo ili prihode korporacije koja nema previše obzira za njihove probleme jer moraju misliti na svoje glavne dioničare, austrijske investitore i privatne mirovinske fondove?
Iluzije o uređenju drugih plaža ne trebaju više postojati. Uređenje gradskih plaža Banova vila i Škver je preskupo Imperialu i koncesionarima. Samo za Banovu vilu koncesionar bi trebao izdvojiti više od pet milijuna kuna. Artić, Grci, Petrac i sve ostale za koje ne postoji interes iza kojeg stoji kapital Imperial Riviera d.d. neće biti uređene. Njihovo uređenje je moguće tek uz desetine milijuna ulaganja koje Rab nema niti ima mogućnosti uprihoditi. Europska unija ne poklanja novce za uništavanje prirode.
Balon od sapunice je puknuo, a Rabljanke i Rabljani su ostali kratkih rukava, kao mnogo puta do sada.
Prvi dio: Projekt “Plaže”: Početak
Drugi dio: Projekt “Plaže”: Veći smo od svih vlasti (I.dio)
Treći dio: Projekt “Plaže”: Veći smo od svih vlasti (II.dio)
Četvrti dio: Projekt “Plaže”: Pitanje transparentnosti
Peti dio: Projekt “Plaže”: Bezbroj puta ponovljene alternativne činjenice postaju istina
Šesti dio: Projekt “Plaže”: Pola po pola Padove I
Sedmi dio: Projekt “Plaže”: Loša ocjena iz matematike