U šestom nastavku priče o projektu “Plaže” donosimo detalje koji opisuju zbog čega je projekt plaže u uvali Padova I podijeljen na dva zasebna projekta. Osnovni projekt uređenja plaža Padova I, II i III predvidio je da Padova I bude isključivo samostalna cjelina, što je uzrokovalo komplikacije.
Nakon svih provedenih peripetija: skoro desetljeća lobiranja, projektiranja, mišljenja i rješenja raznih ministarstava, konzervatora i ostalih, projekt je za sada već znanog “glavnog” investitora opet naletio na minu.
Kada je već svima poznati Rijekaprojekt izradio projekt oznake 15-020/PA/IP, evidentno nije bilo predviđeno da taj plan uređenja Padove I, II i III kao takav bude konačan. Taj projekt je služio kao podloga za dobivanje odobrenja javnosti, dokaz da su se provele potrebne strukovne radnje i bitnije, temelj za izdavanje lokacijske dozvole.
No, taj projekt je u samom početku bio prevelik zalogaj, tako da se već unaprijed u Ciljane izmjene i dopune Prostornog plana uređenja (dalje CID-PPU, op.a.) smišljeno unijela točka broj 8. o čemu smo već pisali, kojom je omogućeno izdvajanje pojedinih dijelova uvala, odnosno cjepkanje projekta.
Projektiranje završnog stanja koje je svima poznato nije izvedeno prema smjernicama tog projekta, nego jednog drugog, nabrzinu sklepanog i priloženog dokumentu s oznakom tajnosti.
Kakve veze to ima s izvedbom plaža, pitate se s razlogom – ako investitor hoće onda može napraviti deset metara i bok. Tako nešto nigdje u svijetu nije moguće, stvari ne smiju funkcionirati na takav način. Gradska uprava ima zakonom definiranu obavezu da kao predstavnik građana osigura provođenje javnog interesa zajednice.
U slučaju Raba, mora osigurati da pravu vrijednost povrata za ono što javnost ustupa privatnom interesu, neovisno o roku i investicijama. Inače se može dogoditi da npr. gradska uprava za sitan novac nekome dodijeli obalu na prvoklasnoj lokaciji, a taj ostvaruje značajno više koristi od dodjele nego sama zajednica koja mu je to ustupila i još umanjuje prihode drugih koji su već ranije bili na predmetnoj lokaciji (zanimljivo, identično kako je Rosanda Krstinić-Guščić opisala, op.a.).
Kao još jedan, jako bitan parametar potrebno je navesti članak Zakona o koncesijama NN 69/2017 koji kaže:
Studija opravdanosti davanja koncesije
Članak 18.
(1) Studiju opravdanosti davanja koncesije izrađuje davatelj koncesije.
(2) Studijom opravdanosti davanja koncesije posebno se uzimaju u obzir javni interes, utjecaj na okoliš, zaštita prirode i kulturnih dobara, financijski učinci koncesije na državni proračun Republike Hrvatske, odnosno proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te usklađenost s gospodarskim razvojnim planovima i planovima davanja koncesija iz članka 78. ovoga Zakona.
(3) Kod koncesije za usluge i koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra procijenjene vrijednosti manje od 15.000.000,00 kuna, bez poreza na dodanu vrijednost, davatelj koncesije može umjesto studije opravdanosti davanja koncesije izraditi analizu davanja koncesije. Analiza davanja koncesije mora na odgovarajući način obuhvatiti osnovne elemente studije opravdanosti davanja koncesije iz članka 19. ovoga Zakona kako bi se postupak davanja koncesije mogao provesti u skladu s načelima i pravilima postupka davanja koncesije uređenih ovim Zakonom.
Prema izračunu Imperial Riviera d.d. vrijednost koncesije za prvu etapu Padove I iznosi 14.885.743,00 kuna bez PDV-a. Taj iznosi je kasnije prihvaćen kao puna vrijednost koncesije iz stavka 3., što je tik ispod praga od 15 milijuna koji propisuje ZoK. U slučaju da iznos premašuje 15 milijuna, Primorsko-goranska županija bi, zbog zakonske obaveze kao davatelj koncesije, morala izraditi Studiju opravdanosti davanja koncesije. Samim tim činom podignula bi pitanje opravdanosti dodjele jednu stepenicu više, izvan kontrole Grada Raba te to pitanje učinila vidljivim cijeloj hrvatskoj javnosti.
Gradonačelnik i Gradsko vijeće, kao vrhunac demokracije, transparentnosti i brige za građane Grada Raba mogli su tražiti da se iznos koncesije adekvatno procijeni, upravo zbog suspektno manje vrijednosti od one propisane zakonom, no oni to nisu učinili. Oni su bez prigovora prihvatili ono što piše u prijedlogu koncesije, unatoč nedefiniranim i smiješno niskim stavkama.
Sudeći prema svemu do sada, ova gradska uprava nije postupila na način da pomogne otoku i njegovim žiteljima, nego je pod krinkom legitimnosti procesa svojim ustupcima išla većinom na ruku investitoru.
Pogledajmo kako se proces odvijao nakon dobivanja lokacijske dozvole, koja je odredila zahvat na ukupno osam etapa. Županija, da bi sve s njene strane bilo legitimno i vjerojatno da izbjegne naknadna pitanja, sve odluke potvrđuje preko Grada Raba i njegovih predstavnika. Čini se da gradonačelnik Nikola Grgurić već ozbiljno intervenira u proces, posreduje za investitora i uspostavlja izravnu komunikaciju s PGŽ-om oko umanjivanja vrijednosti projekta.
Lokacijskom dozvolom dobivenom 16. kolovoza 2018. uvala Padova I je predviđena kao cjelina, odnosno kao jedna etapa projekta. Mogući razlog zbog kojeg investitor zajedno s Gradom Rabom potpisuje Sporazum izmjene i dopune lokacijske dozvole su izgledne komplikacije oko Studije opravdanosti. Tim Sporazumom će zajednički prepoloviti uvalu Padova I na dva dijela, na etapu 1.1 i etapu 1.2.
Predstavnici Imperial Riviera d.d. 23. studenog 2020. šalju Županiji pismo inicijative za dodjelu koncesije na Padovi I. Županija odmah drugi dan traži mišljenje Grada Raba o tome slaže li se s pokretanjem postupka davanja koncesije i izgradnje plaže onako kako je to Imperial zamislio. Do tog trenutka nitko od javnosti nije vidio prijedlog koji su predstavnici Imperiala uputili Županiji, pa ni poslije, sve do donošenja Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru za Padovu 1.1.
Nameću se dva pitanja: 1. temeljem kojih informacija je gradonačelnik donio odluku i 2. zbog čega o izmjenama nije obavijestio javnost?
Nikola Grgurić u potpisu kao gradonačelnik 30. studenog 2020. dostavlja pročelnici Nadi Milošević mišljenje u kojem potvrđuje svoje slaganje s prijedlogom o dijeljenju projekta iz Sporazuma uz napomenu da “inzistira da se ne naplaćuje ulaz” i da ostane 30% slobodne površine za one koji ne žele koristiti usluge koncesionara. Bila je to još jedna propuštena prilika za zaštitu javnog interesa, ali se čini da je gradonačelniku bilo bitnije nešto drugo.
U odgovoru Županiji o lokacijskoj informaciji od 7. prosinca 2020. koji je dostavio voditelj ispostave Upravnog odjela za prostorno uredenje, građevinu i zaštitu okoliša, Ispostava Rab, možemo vidjeti da Imperial Riviera d.d. u svojem pismu inicijative unosi novosti. Prilog pismu bilo je i “Idejno rješenje područja“.
Navedenom lokacijskom dozvolom određeno je etapno građenje u obuhvatu zahvata u prostoru, ukupno osam etapa od kojih je Etapa 1. plažni pojas ispred Hotela Padova, a pismom inicijative lmperial Riviera d.d. kojeg je sastavni dio “Idejno rješenje područja” zatražena je koncesija na području koje obuhvaća dio Etape 1. iz lokacijske dozvole te su uočene i druge razlike u odnosu na lokacijske uvjete utvrđene lokacijskom dozvolom (planirana gradnja montažne terase do 50 m2, uklanjanje postojećeg gata i gradnja novog na dugoj lokaciji, o čemu Valamar Riviera (Imperial Riviera, op.a.) u svom prijedlogu i idejnom rješenju ne govori).
Lokacijska informacija, KLASA: 350-05/20-10/000082, URBROJ:2170/1-03-07/1-20-0004, UOPUGZO Rab, 7. prosinac 2020.
U ovom dopisu voditelj ispostave upozorava da se ne poklapaju lokalne i županijske priče i da ih treba uskladiti. Prvi pokušaj. Dan kasnije 8. prosinca 2020. Konzervatorski ured u Rijeci dostavlja posebne uvjete građenja za spomenuti zahvat uz napomenu da:
– ukoliko investitor radova odnosno koncesionar odluči radove izvoditi prema novom ili
dr.sc. Biserka Dumbović-Bilušić, Konzervatorski odjel u Rijeci
izmijenjenom idejnom rješenju potrebno je od ovog Odjela ishoditi posebne uvjete
zaštite temeljem novo dostavljenog idejnog rješenja prije početka izvodenja samih
radova;
– prilikom izrade novog idejnog rješenja preporuča se zadržavanje postojeće obalne linije
bez predloženog nasipavanja morskog i kopnenog dijela, kao i unificiranje izgleda
izgrađenih i popločenih površina. Poželjno je da se zadrži sva vrijedna postojeća
vegetacija, a prijedlog sadnje nove ili zamjenske vegetacije uskladi sa Zaključkom (str.
90.-95.) “Krajobrazne studije Plaža (Padova, op.a.) I, II i III sa kontaktnim područjem” izrađenom u tvrtki Urbing d.o.o. iz Zagreba, Avenija V. Holjevca 20 od rujna 2016.
Ne treba posebno napominjati da se kasnije, prilikom izgradnje, malo od toga poštovalo.
U idućem nastavku vidjet ćemo kako su donesene izmjene Odluke o davanju koncesije i što je bio predmet izmjene.
Prvi dio: Projekt “Plaže”: Početak
Drugi dio: Projekt “Plaže”: Veći smo od svih vlasti (I.dio)
Treći dio: Projekt “Plaže”: Veći smo od svih vlasti (II.dio)
Četvrti dio: Projekt “Plaže”: Pitanje transparentnosti
Peti dio: Projekt “Plaže”: Bezbroj puta ponovljene alternativne činjenice postaju istina
Šesti dio: Projekt “Plaže”: Pola po pola Padove I
Sedmi dio: Projekt “Plaže”: Loša ocjena iz matematike